Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju ova zemlja je bila članica CEFTA i trgovina između BiH i Hrvatske nije bila opterećena carinama. Nakon ulaska Hrvatske u EU, od 1. srpnja 2013. godine BiH naplaćuje carinu za uvoz proizvoda agroindustrijskog sektora iz Hrvatske po prosječnoj stopi od 8,5 posto.
Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, uvoz agroindustrijskih proizvoda iz Hrvatske 2012. godine, dok ova zemlja još nije bila članica EU, iznosio je 799,5 milijuna KM. Kada je polovicom 2013. godine Hrvatska ušla u EU, uvoz je smanjen na 780,6 milijuna KM, a 2014. je uvoz zbog carina dodatno smanjen na 640 milijuna, i za 10 mjeseci prošle godine iznosio je 526 milijuna.
U analizi su komparirani ukupan uvoz iz Hrvatske u 2012. i 2014. te naplata davanja državi, odnosno prihodi od carina nakon ulaska Hrvatske u EU i period kada trgovina nije bila opterećena carinama. Zaključeno je da se prihod od davanja, uključujući i carine, u 2014. povećao za 42 milijuna KM, što znači da će primjenom tradicionalne trgovine, odnosno bescarinskog uvoza iz Hrvatske, ograničenog kvotama, BiH biti u gubitku 45 milijuna KM pod pretpostavkom da se uvoz poveća zbog ukidanja carina.
Istovremeno, u razdoblju od 2012. do 2015. BiH je zabilježila konstantan pad vrijednosti izvoza u Hrvatsku. Prema podacima VTKBiH, u 2012. izvoz u Hrvatsku je iznosio 219 milijuna KM, 2013. 172 milijuna, 2014. 103 milijuna, a prvih 10 mjeseci prošle godine 77 milijuna KM.
U 2014. godini iz Europske unije (bez Hrvatske) u BiH je uvezeno 1,13 milijardi KM proizvoda agroindustrijskog sektora, na koje je naplaćena carina po stopi od 8,5 posto. To znači da je BiH po osnovu carina naplatila 96 milijuna KM, a ukupne davanja državi iznosila su 112 milijuna KM. Da je uvoz iz EU 2014. bio bez carine, BiH bi imala manje prihode upravo za 112 milijuna KM.
– Iz analiziranih podataka može se zaključiti da u slučaju prelaska na tradicionalni princip trgovine, BiH će se, osim problema unutar države u smislu nedovoljnih subvencija i slabog protekcionizma vlastite proizvodnje u ovom sektoru, suočavati i s velikim financijskim gubitcima na godišnjem nivou – navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.
– Osim pretpostavke da će BiH gubiti oko 45 milijuna KM godišnje poreznih prihoda u trgovini s Hrvatskom, postoji još niz dodatnih problema ukoliko se usvoji tradicionalan način trgovanja. Jedan od njih je svakako gušenje domaće proizvodnje uslijed povećanog uvoza iz inozemstva, smanjenje zaposlenosti u ovom sektoru i povećanje vanjskotrgovinskog deficita – navodi se u analizi VTKBiH.