Zagreb – Baltičke zemlje, Slovenija i Austrija su regionalni lideri u korištenju interneta, pokazalo je istraživanje “Internet Access and Usage in CEE Countries” kojeg je krajem prošle godine provela agencija GfK. Hrvatska se nalazi negdje na sredini ljestvice, BiH na dnu.
Regionalni prosjek za 17 zemalja iznosi 47 posto, a u Hrvatskoj se pristup internetu ima 47 posto građana. Značajniji rast, u odnosu na 2007. godinu, zabilježen je u Mađarskoj i Poljskoj (po oko 12 posto), Češkoj (oko 10 posto), Slovačkoj i Ukrajini (po oko devet posto), Hrvatskoj (osam posto), Sloveniji i Rumunjskoj (po pet posto). Baltičke zemlje i Makedonija nisu bile uključene u istraživanje u 2007. godini pa se za njih ne može dati godišnje usporedbe.
Internetom se najviše koriste građani Estonije i Slovenije (po 74 posto), zatim slijede Latvija i Austrija po oko 60 posto, Poljska sa 54 posto, Litva i Mađarska (po oko 48 posto) i Hrvatska (oko 47 posto), dok je Ukrajina na kraju liste s oko 15 posto građana koji iz svog doma imaju pristup internetu. Pristup preko mobilnog interneta najviše imaju osiguran građani Latvije (22 posto), pa Slovenije i Austrije (oko 19 posto), Litve i Estonije (oko 15 posto), dok je Hrvatska predzadnja s tri posto, a Bugarska zadnja s dva posto.
Po stvarnom korištenju interneta u kućanstvima vodi Slovenija (92 posto), slijede Austrija, Estonija, Rumunjska, Srbija i Crna gora, Poljska, Hrvatska, Bugarska, Mađarska i Litva (od 80 do 90 posto), a na kraju su BiH i Ukrajina (oko 57 posto).
Najkorištenija usluga na internetu – elektronska pošta
Usluga koju se najviše koristi na internetu je slanje i primanje elektronske pošte. Vodeća je Estonija (83 posto), slijedi Slovenija (81 posto), a Hrvatska je na 12. mjestu (59 posto). Sličan je poredak i kod korištenja interneta za traženje novih vijesti na dnevnoj bazi. Vodi Estonija (83 posto), slijede Slovenija, Litva, Latvija i Rumunjska (od 72 do 78 posto), zatim su Mađarska, Slovačka, Češka, Hrvatska, Austrija, Poljska i Makedonija (od 61 do 67 posto). Srbija i Crna Gora, BiH te Bugarska su između 53 i 58 posto, Rusija je na 49 posto, a posljednja je Ukrajina gdje tek 31 posto građana dnevno koristi internet za pronalaženje novosti/vijesti.
Chat na internetu na dnevnoj bazi je najzastupljeniji u Makedoniji, Bugarskoj, Latviji, Rumunjskoj i BiH (od 40 do 48 posto korisnika). Hrvatska je na 13. mjestu – 19 posto Hrvata je navelo da svakodnevno koristi chat. Posljednja je Estonija (12 posto).
Uglavnom se besciljno surfa
Korištenje servisa internet bankarstva na gotovo dnevnoj bazi visoko je zastupljeno u Estoniji (51 posto), dok je dosta niže učešće kod Latvije, Litve, Poljske, Češke, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Slovačke (između 12 i 17 posto). Manje od 10 posto je u Makedoniji, Mađarskoj, Srbiji i Crnoj Gori, Rusiji, Ukrajini, Rumunjskoj, BiH te Bugarskoj (između tri i osam posto).
Kupovanje putem interneta, u dinamici od dnevno do jednom mjesečno, najviše je zastupljeno u Poljskoj (29 posto) i Austriji (27 posto). Slijedi Slovenija i Češka (po 18 posto), Estonija (17 posto), Latvija (16 posto), Rumunjska (15 posto), Ukrajina (13 posto). U Hrvatskoj se time koristi svega osam posto korisnika.
Generalno pretraživanje različitih web stranica jedna je od čestih preokupacija korisnika interneta. Pretraživanje na dnevnoj razini najveće je u Sloveniji (79 posto), pa Slovačkoj (74 posto), Rumunjskoj (70 posto), Poljskoj (67 posto), Hrvatskoj i Latviji (po oko 66 posto), Bugarskoj, Estoniji, Makedoniji, Mađarskoj, Litvi (po oko 63 posto), a najmanje u Rusiji, Austriji i Ukrajini (od 42 do 48 posto).