500 milijuna pretilih u svijetu

London – Postotak pretilosti gotovo se udvostručio u 28 godina i danas u svijetu pogađa 500 milijuna odraslih osoba, više žena nego muškaraca, pokazuje studija objavljena u britanskom časopisu The Lancet. Među bogatim zemljama prvo mjesto po broju pretilih zauzimaju Sjedinjene Države, a Japan je prvi u vitkosti stanovništva. Europljani, napose Francuzi i Talijani, dosta se dobro opiru pretilosti.

Istraživači su proučavali porast tjelesne težine od 1980. do 2008. godine u osoba starijih od 20 godina. Indeks tjelesne mase (BMI prema engl. body mass index) izračunava se tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. O prekomjerenoj težini govori se kada je BMI veći od 25. Za osoba u kojih je BMI 30 govori se da su pretile, a vrijednost 35 ukazuje na tešku pretilost.

U 28 godina BMI se povećao u žena i muškaraca i u svijetu danas 1,46 milijardi odraslih osoba ima prekomjernu težinu. Pretilost se gotovo udvostručila u 28 godina i pogađa 205 milijuna mušakraca i 297 milijuna žena.

Studija je utvrdila da je najviše pretilih muškaraca i žena na otočiću Nauru u južnom Pacifiku s 14.000 stanovnika. U 2008. godini ondje je izmjeren najviši prosječni BMI na svijetu: 33,9 za muškarce i 35 za žene. Nauru u pretilosti nije nov jer je prvo mjesto zauzimao i 1980., ali s manjim vrijednostima: 28,1 za muškarce i 28,3 za žene. Pretilost je standardna pojava u stanovnika brojnih otočića i otočja Oceanije kao što su Otočje Cook, Tonga, Samoa, Francuska Polinezija.

Žene u Bangladešu najbliže su indeksu mršavosti (18,5), a najmršavaiji su muškarci u Demokratskoj Republici Kongu. U zapadnoj Europi jedino su Talijanke danas mršavije nego prije 28 godina. S druge strane BMI je vrlo blago porastao u Belgiji, Finskoj i Francuskoj, navodi studija ne navodeći objašnjenja.

Švicarke su najvitkije u Europi, a drugo mjesto po vitkosti dijele Francuskinje i Talijanke. Francuzi su pak najvitkiji muškarci u Europi, a slijede ih Grenlanđani, Danci i Nizozemci.

Prekomjerna težina opasan je čimbenik za kardiovaskularne bolesti, dijabetes i rak i smatra se da izaziva oko 3 milijuna smrti svake godine. Znanstvenici su međutim ustanovili pad učestalosti visokog tlaka i kolesterola u bogatim zemljama, što tumače ranim dijagnosticiranjem i liječenjem, dok ti isti poremećaji rastu u drugim zemljama, prenosi Hina.