Kako se zaštiti od hladnoće, povreda i bolesti uzrokovanih zahlađenjem?

Prema vremenskoj prognozi koju su za narednih nekoliko dana najavili iz federalnog Hidrometeorološkog zavoda, u BiH će temperature zraka biti niske te je u skladu sa zahlađenjem stručna ekipa Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica za slušatelje Radiopostaje Žepče podijelila nekoliko savjeta i informacija u cilju zajedničke prevencije oboljenja stanovništva.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

 

U prvim danima 2019., posebno od četvrtka do kraja vikenda na području BiH meteorolozi najavljuje značajniji pad temperatura, uz naznaku da će u večernjim satima temperatura biti još niža. Također, već su zabilježene i značajne padaline snijega.

Zbog toga, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozorava građane na potrebu dodatnih mjera zaštite, upozorava na akutne bolesti respiratornih organa u ekstremnim zimskim uvjetima, kao i povrede koje mogu nastati na snijegu i ledu.

Pravilnim postupanjem i pripremom se mogu spriječiti ili bitno smanjiti posljedice koje vremenske pojave (hladnoća) mogu prouzrokovati. Zato ozbiljno prihvatite preporuke koje građani trebaju poštovati na temperaturama ispod nula Celzijevih stupnjeva, navodi se u priopćenju iz INZ-a.

Rizik za zdravlje

Izrazito niske temperature predstavljaju veliki rizik za zdravlje mnogih ljudi, a naročito za osjetljive kategorije, kao što su starije osobe, djeca, trudnice te kronični bolesnici (srčani bolesnici, plućni bolesnici, bubrežni bolesnici, dijabetičari, osobe sa visokim pritiskom).

Naime, niske temperature dovode do sužavanja krvnih žila, a sa njihovim sužavanjem dolazi do rasta krvnog pritiska. Uslijed rasta krvnog pritiska, već sužene krvne žile kod kroničnih bolesnika mogu dovesti do neželjenih posljedica, a to su moždani ili srčani udar. Kod kroničnih plućnih bolesnika dolazi, uslijed sužavanja krvnih žila, do pogoršanja njihove osnovne bolesti, kao što su astma, te kronična opstruktivna plućna bolest.

Izloženost niskim temperaturama, bilo u unutarnjem ili vanjskom prostoru, može različito djelovati na zdravlje, od blagih simptoma do ozbiljnih ili po život opasnih zdravstvenih stanja. Stoga je potrebno znati kakve rizike nam hladnoća donosi i za to se na vrijeme pripremiti.

Diše li se na usta, sluznica se ohladi i podložnija je upalnim procesima. Slično se sa sluznicom događa i u suhom toplom prostoru. Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne toplote.

Zimi hrana sadrži malo svježeg voća i povrća koji su izvori obrambenih vitamina A i C. Pušenje povećava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezračenom prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu.

Provođenje osobnih zaštitnih mjera najbolji je način sprečavanja oboljevanja. Na prvom je mjestu jačanje imuniteta. Dobro je što manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagađenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omogućavaju trošenje svježeg voća i povrća, treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadrže potrebne vitamine i minerale. Treba dovoljno spavati i biti odmoran, preporučuju liječnici.

Preporučuje se izbjegavanje ili ograničavanje izlazaka, naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima.

Prilikom izlaska preporučuje se zaštititi glavu, ruke i prekriti usta šalom da bi se spriječilo direktno udisanje hladnog zraka. Maloj djeci i bebama je naročito važno utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom. Nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje, cipele s visokom ili preniskom potpeticom.

U organizam treba unositi dovoljnu količinu tekućine (najmanje dvije litre tople bezalkoholne tekućine), te izbjegavati alkohol i kofein, jer smanjuju podnošenje hladnoće.

Kretanje vani

Izbjegavati teži fizički rad na otvorenom i sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje, te ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama. Ako je, prilikom fizičkih aktivnosti, došlo do povećanog znojenja i vlaženja odjeće, potrebno ju je presvući u toploj prostoriji i osloboditi se viška odjevnih predmeta.

U slučaju poledice, povećana je mogućnost ozljeđivanja, odnosno padova i lomova. U takvim uvjetima je najbolje ne izlaziti dok se trotoari i druge površine za hodanje ne očiste, kažu u INZ.

Ako se na klizav teren već mora, onda nikako ne držati ruke u džepovima. Slobodne ruke su potrebne u slučaju klizanja i padanja, da se pomoću njih održite na nogama. Na rukama treba imati rukavice, a na nogama obuću koja se ne kliže. Krećati se uz zid zgrada, vodeći računa o ledenicama.

Ako je usljed izlaganja hladnoći, koža prstiju šake ili stopala blijeda uz pojavu trnjenja i gubitka osjeta, a pri utopljenju crvena, potrebno je potražiti pomoć liječnika.

Ukoliko su nastale smrzotine, a nije moguće odmah dobiti liječničku pomoć, ne smiju se koristiti direktni izvori topline poput grijalica ili radijatora, za njihovo zagrijavanje, jer direktna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva.

Pri niskim temperaturama, pomoć liječnika potrebno je potražiti i u slučaju pojave nesvjestice, gubitka ravnoteže, mučnine i povraćanja, kao i u slučaju jake glavobolje. Ukoliko se za zagrijavanje stanova i kuća koristi čvrsto gorivo ili plin, voditi računa o redovnom ventiliranju prostorija, stoji u priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.